Print this page

Oni veruju da dete bira majku koja će ga roditi: Evo zbog čega se ceo svet divi načinu na koji Aboridžini odgajaju decu

Čim novorođenče stigne u zajednicu, ono postaje centar zbivanja i svi članovi grupe ga uz puno ljubavi obasipaju pažnjom

0 comment
Foto: Luftika Foto: Luftika

Mnogi antropolozi su australijske Aboridžine proglasili za najpedocentričnije društvo ikada proučavano. Čim novorođenče stigne u zajednicu, ono postaje centar zbivanja i svi članovi grupe ga uz puno ljubavi obasipaju pažnjom. Čitav klan neprestano pomaže roditeljima, pa čak i da nekim nesrećnim slučajem izgubi roditelje, dete ne oseća tako veliki gubitak, budući da oseća veliku bliskost sa svim ljudima koji ga okružuju, piše Stil.

 

Samo začeće deteta, prema tradicionalnom verovanju, odvija se u "vremenu snova" jednako koliko i na javi. Zapravo, seksualnim odnosom začinje se samo fizička supstanca deteta, dok se njegova duša začinje u snovima.

Aboridžini veruju da nerođeno dete objavljuje svoje prisustvo još pre začeća – bilo u obliku vizije, sna, neobičnog događaja ili na primer bolesti izazvane ishranom. 

Novi život koji je izabrao da uđe u ženino telo, zapravo je potpuno nezavisno biće, koje potiče iz daleke prošlosti, i živi u dubinama voda. Prema verovanju, duh-dete je veličine ljudskog prsta, ima spojene nožne prste a telo mu je pokriveno dlakom. Veoma je pametno, ali može i da bude opasno, izuzev za buduće roditelje.

PROČITAJTE JOŠ ZLATNO PRAVILO INUITSKOG RODITELJSTVA ZBOG KOJEG NJIHOVA DECA NIKADA NE BESNE

Vaspitavanje deteta i njegovo pripremanje za život u zajednici započinje još i pre rođenja – trudnice imaju običaj da razgovaraju sa plodom u materici, prenoseći mu tradicionalna znanja, običaje, porodičnu istoriju, mitove, a nastavljajući sa tom praksom i nakon što se dete rodi.

Nakon porođaja, majka uzima posteljicu i zakopava je u zemlju. To parče zemlje je jedino koje će dete kad odraste lično posedovati, i ono postaje tzv. “Majka zemlja”.

Ime detetu obično daju babe i dede, koji mu posvećuju veliki deo svog vremena. Aboridžini deci nikada ne daju povoda čak i za najmanji plač, nastojeći da mu obezbede sve što poželi.

 

Dojenje na zahtev traje od tri do pet godina, ali to ne predstavlja preveliki teret za majku, budući da u dojenju učestvuju brojne ženske rođake, kada se koja zatekne u blizini. Čak i starije žene, naročito bake, doje dete bistrom tečnošću koju žene proizvode nakon menopaze.

Foto: Profimedia